ZAKON O ODVJETNIŠTVU

„Narodne novine“ br. 09/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11

Zakonom o odvjetništvu se uređuju ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Odvjetnici samostalno i neovisno obavljaju odvjetnički posao kao slobodnu djelatnosti, pri čemu smiju pružati sve oblike pravne pomoći, a osobito:

• davati pravne savjete
• sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.)
• sastavljati tužbe, žalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske
• zastupati stranke

Odvjetnici su dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike, te imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.

U zastupanju stranaka odvjetnika smije zamijeniti drugi odvjetnik i uz uvjete predviđene zakonom, odvjetnički vježbenik koji radi u njegovom uredu ili uredu odvjetnika koji ga zamjenjuje.

Odvjetnik je dužan pružiti pravnu pomoć stranci koja mu se obrati, a smije je uskratiti samo zbog razloga koje propisuju zakon, statut Komore i Kodeks odvjetničke etike.

Odvjetnik je dužan uskratiti pružanje pravne pomoći:

• ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu,
• ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetnički vježbenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku,
• ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, državni odvjetnik ili kao službena osoba u upravnom ili drugom postupku,
• u drugim slučajevima predviđenim zakonom, statutom Komore i Kodeksom odvjetničke etike.

Stranka ima pravo opoziva punomoći odvjetniku u svakom trenutku, bez navođenja razloga opoziva. U tom slučaju, odvjetnik nije dužan nastaviti sa zastupanjem stranke. Ako odvjetnik otkazuje punomoć, u tom slučaju je dužan nastaviti s pružanjem pravne pomoći 30 dana.

Odvjetnik je dužan nakon prestanka zastupanja predati stranci, na njen zahtjev, sve njene spise i isprave. Odvjetnik je dužan čuvati spise najmanje deset godina po pravomoćnom okončanju postupka u kojemu je stranku zastupao.

Dužnost odvjetnika je, sukladno zakonu, čuvati kao odvjetničku tajnu sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi način saznao. Odvjetničku tajnu dužne su čuvati i druge osobe koje rade ili su radile u odvjetničkom uredu.

Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra pravosuđa.

Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuđa.

Odvjetnici se obvezatno udružuju u Komoru kao samostalnu i neovisnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe. Komora predstavlja odvjetništvo Republike Hrvatske kao cjelinu.

Skupština Komore donosi Kodeks odvjetničke etike.
Kodeks odvjetničke etike, polazeći od temeljnih vrijednosti društva, utvrđuje skup načela i pravila kojih su se odvjetnici i odvjetnički vježbenici dužni pridržavati pri obavljanju odvjetništva.

Pravo na obavljanje odvjetničke vježbe stječe se upisom u imenik odvjetničkih vježbenika. Odvjetnički vježbenik dužan je za vrijeme vježbe raditi na svim odvjetničkim poslovima koji mu budu povjereni od strane odvjetnika i pridržavati se k tome dobivenih naputaka.

Više o navedenom na linku:

http://www.hok-cba.hr/hr/zakon-o-odvjetnistvu-urednicki-procisceni-tekst-2013-godina

KODEKS ODVJETNIČKE ETIKE

“Narodne novine” br.  64/07, 72/08 i 64/18

Kodeks odvjetničke etike donijela je Skupština Hrvatske odvjetničke komore dana 18. veljače 1995. godine, s Izmjenama i dopunama  koje su donesene na Skupštini Hrvatske odvjetničke komore dana 12. lipnja 1999. godine, objavljen je u Narodnim novinama br. 64 od 20.lipnja 2007. godine.

Dopune Kodeksa odvjetničke etike donijela je Skupština Hrvatske odvjetničke komore dana 14. lipnja 2008. godine (objavljene u Narodnim novinama br. 72 od 23. lipnja 2008. godine).

Izmjene Kodeksa odvjetničke etike donijela je Skupština Hrvatske odvjetničke komore dana 7. srpnja 2018. godine (objavljene u Narodnim novinama br. 64 od 18. srpnja 2018. godine)

Kodeks odvjetničke etike utvrđuje načela i pravila ponašanja kojih su se, radi očuvanja dostojanstva i ugleda odvjetništva, odvjetnici uvijek dužni pridržavati pri obavljanju svoje službe.

Odvjetnik smije štititi interese svoje stranke samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom odvjetničkog poziva i s dobrim običajima, a nisu protivna njegovoj savjesti.

Odvjetnik je dužan čuvati kao tajnu sve ono što je prigodom pružanja pravne pomoći, osobito prigodom zastupanja ili obrane, saznao kao povjerljivo od svoje stranke ili na drugi način. Pravila o obvezi čuvanja odvjetničke tajne na odgovarajući se način primjenjuju i na druge odvjetnike te zaposlenike u odvjetničkom uredu, a odvjetnik je dužan u ugovoru o radu (zaposlenju) sa svojim zaposlenicima povredu odvjetničke tajne izričito predvidjeti kao razlog prestanka radnog odnosa (teške povrede radne dužnosti).

Odvjetnik je dužan posvetiti svu svoju stručnost i savjesnost zastupanju stranke i pružiti joj pravnu pomoć bez odgode i zastoja. Stoga odvjetnik prigodom preuzimanja zastupanja mora paziti na to da zbog preopterećenosti ne ugrozi pravodobnost, temeljitost i savjesnost obavljanja svoje dužnosti. Odvjetnik kojemu se obraća prevelik broj stranaka treba uputiti stranke drugim odvjetnicima. Odvjetnik može odbiti zahtjev stranke za pružanje pravne pomoći samo zbog važnih razloga, npr. zbog preopterećenosti, zbog slabih izgleda na uspjeh, zbog nemoralnosti razloga iz kojih se pružanje pomoći traži…

Ako je to u interesu stranke, odvjetnik će nastojati da se sudionici u sporu sporazumiju bez pokretanja sudskog ili kojeg drugog postupka. Odvjetnik će nastojati da se tijekom sudskog ili kojeg drugog postupka spor riješi nagodbom, ako je to u interesu njegove stranke.

Nastup odvjetnika pred sudovima bilo u podnescima, bilo u govorima, treba biti što stvarniji i sažetiji, u mjeri u kojoj to ne ide na štetu zaštite interesa stranke. Opseg podnesaka i govora treba ovisiti o okolnostima pojedinog slučaja, o složenosti predmeta, o tome je li riječ o pravnom predmetu koji se inače često ili iznimno javlja u praksi te do koje su mjere pravna i činjenična pitanja koja se u njemu javljaju razriješena u pravnoj praksi.

Odvjetnik mora nastojati da njegove uredske prostorije i način rada u njima odgovaraju ugledu odvjetničkog zvanja kao samostalne i neovisne službe. Odvjetnik je dužan uredno i na vrijeme voditi predmete, pohranu spisa i točnu evidenciju rokova i rasprava tako da on i stranka mogu uvijek uvidom u spis utvrditi podatke o stanju predmeta, odnosno da odvjetnik može tijelima odvjetništva, u skladu sa Statutom, bez odugovlačenja pružiti obavijesti o svom radu.

Više o navedenom na linku:

http://www.hok-cba.hr/hr/kodeks-odvjetničke-etike